Публикуемые архивные и мемуарные материалы позволяют восстановить интеллектуальный вклад Шпета в развитие философской и научной мысли. Для философов, ученых-гуманитариев, а также всех интересующихся историей русской философии.

V glavakh kollektivnoi| monografii predstavleny kont︠s︡eptualʹnye razrabotki problem, znachimykh dli︠a︡ filosofii nachala novogo stoletii︠a︡. Ėtot krug problem okhvatyvaet vse oblasti sovremennoi| filosofii--ot ontologii i filosofii nauki do filosofii logiki i politiki. Sovremennye ot︠s︡enki i razvitie poluchai︠u︡t idei analiticheskoi| filosofii, ėkzistent︠s︡ializma, fenomenologii, strukturalizma s ikh orientat︠s︡iei| na prikladnye sfery. Kniga adresovana kak spet︠s︡ialistam, tak i vsem tem, kto proi︠a︡vli︠a︡et interes k sostoi︠a︡nii︠u︡ i problematike sovremennoi| otechestvennoĭ filosofii.

Sedamdesetih godina dvadesetog veka Zil Delez, zajedno s Feliksom Gatarijem i Kler Parne, razvija koncepte uredjenja i dijagrama: barem do Hiljadu ravni uredjenje i dijagram - prekrsteni potom u stvarnu i apstraktnu masinu - sacinjavali su istureni teorijski temelj celokupnog Delezovog dela. Ideja dijagrama mnogo duguje Fukou iz doba Nadziranja i kaznjavanja, s kojim Delez u tim godinama, vodi neprekidni teorijski dijalog. Ona za njega predstavlja veliki ulog jer je trebalo misliti mutacije istorijskih struktura izvan vladajucih sema strukturalizma i marksizma. (...) Delez se, kao mislilac buduceg suprotstavlja Fukou, istoricaru-genealogicaru promena: u sredistu te rasprave oko dijagrama pojavljuju se dve razlicite koncepcije mutacije koje Delez nastoji da pomiri u svojoj knjizi o Fukou. (shrink)

The entering of poetics into the field of anthropology, intimated by Nietzsche, introduced by Bachelard and Bataille and continued in the framework of poststructuralism has influenced the scope and the models of knowledge traditionally related to anthropology, by reexamining and changing them. This influence is researched through the analysis of several authors, discussing the political aspects of their writings at the same time. Their notions of polarity, discontinuity, suspension, transgression and dissemination make visible possible directions of transformation of anthropology. Uvodjenje (...) poetike u polje antropologije, koje se najavljuje kod Nietzschea, a ostvaruje kroz radove Bachelarda i Bataillea i nastavlja unutar post-strukturalizma, vodilo je preispitivanju granica te discipline, kao i primerenosti samih modela znanja koji se unutar nje podrazumevaju i na kojima je konstituisana. U tekstu je kroz pristupe vise autora pokazano kako se moze uspostaviti ili porusiti most izmedju racionalnog i iracionalnog u antropologiji i sa kakvim teorijskim i politickim implikacijama. (shrink)