The aim of this paper is to present how an innovative approach to teaching philosophy can effectively meet the requirements of the prescribed curriculum, and contribute to achieving the expected learning outcomes, interdisciplinary teaching and learning links, formative monitoring and evaluation of student achievements, to achieve educational subject goals. In this paper, the authors, considering comics as a kind of teaching medium, i.e., the application of the comic method in teaching, on the example of a scenario for a philosophy lesson (...) in high school show how it is possible to combine a comics approach to teaching philosophy with philosophy for children. Philosophy for children as well as the comic book approach to teaching philosophy are extremely complementary (they are provocative and dialogical, stimulate students' intellectual curiosity, develop critical and creative thinking, create a positive and stimulating learning environment), which allows them to be combined effectively. (shrink)

Novija znanstvena istraživanja pokazuju da uključivanje djece u glazbene aktivnosti utječe na njihov psihički, emocionalni i socijalni razvoj zbog čega se glazba sve više koristi i u medicinske, odnosno terapeutske svrhe. Kako bismo saznali je li moguće neke elemente iz pojedinih metoda glazboterapije primijeniti i u nastavi glazbe u osnovnoj općeobrazovnoj školi, proveli smo kvalitativno istraživanje u kojemu su sudionici bili učenici trećeg razreda jedne osnovne škole iz Osijeka. Za potrebe prikupljanja podataka koristili smo postupak sustavnog promatranja, a (...) za analizu podataka kvalitativnu i kvantitativnu analizu. Rezultati istraživanja pokazali su da je uvođenje elemenata iz pojedinih metoda glazboterapije moguće te da učenici rado sudjeluju u svim provedenim aktivnostima. Pritom učenici iskazuju maštovitost, kreativnost, samostalnost u radu te spremnost na suradnju. (shrink)

With the outbreak of the pandemic, general and music education shifted completely to remote learning as the only possible form. The research looks into didactic approaches using digital technology adopted by active teachers and students in the Slovenian music school in asynchronous distance learning. On a sample of 9 active teachers and 16 students, the research study examined 31 interactive learning materials in order to identify innovative didactic approaches using digital tools which were applied to achieve learning objectives within musical (...) activities of the Music Theory and Solfeggio. Based on qualitative-quantitative approach, the research showed a low presence of didactic approaches using digital tools. Even though the results show a higher level of use of digital technology among students, the research focused much more on the presence of e-learning materials as well as predominantly traditional teaching approaches, similar to the classical type of classroom teaching. Opće i glazbeno obrazovanje u situaciji pandemije u potpunosti je prešlo na model učenja na daljinu. Istraživanjem se željelo ustanoviti koje su didaktičke pristupe primjenjivali učitelji i učenici u slovenskim glazbenim školama tijekom asinkronog učenja na daljinu. Na uzorku od 9 aktivnih učitelja i 16 učenika analiziran je 31 interaktivni nastavni materijal kako bi se odredili inovativni didaktički pristupi u korištenju digitalne tehnologije s ciljem ostvarenja ishoda učenja na nastavi Glazbene teorije i Solfeggia. Primjenom kvalitativnih i kvantitativnih metoda došlo se do rezultata koji ukazuju na nisku zastupljenost didaktičkih pristupa koji koriste digitalne tehnologije. Iako su rezultati pokazali visoku učestalost korištenja digitalne tehnologije među učenicima, istaknuta je i prisutnost materijala za e-učenje te tradicionalnih nastavnih pristupa, poput onih korištenih u klasičnom tipu učioničke nastave. (shrink)

U članku se promatraju osnovne karakteristike razvojne dinamike hrvatskoga logičkoga nazivlja od izlazka Pacelove Logike za gimnazije, prve sustavne logike na hrvatskome jeziku, 1868. godine, pa sve do Petrovićeve Logike, također za srednja učilišta, iz 1964., koja je još uviek u uporabi. Nazivlje je u tu svrhu razvrstano u nekoliko tipičih skupina. Općenito, uočava se porast zastupljenosti latinizama (i grecizama) na štetu hrvatskih naziva. U analizi nazivlja autor se ograničuje na knjige namienjene nastavi logike bilo na srednjim učilištima, bilo (...) na sveučilištu, i to na nazivlje tradicionalne logike. Mjestimice su pridodane i napomene o nazivlju moderne (matematičke) logike. (shrink)

The socio-cultural dimension of creativity is an essential aspect of theoretical examinations of the phenomenon of musical creativity. Empirical research and practical experience have resulted in the need to reconceptualise and reinterpret the concept of musical creativity in education. The concept of collaborative creativity developed through the socio-cultural context itself. In school practice, collaborative creativity can be achieved among pupils, as well as among teachers who cooperate through integrative teaching, extracurricular activities, and project teaching. This paper will present some ways (...) in which to encourage collaborative musical creativity, with a special view to student experiences and the influence that collaborative creative processes have on their socialisation, motivation, and the practical implementation of acquired knowledge. The action research methodological framework was implemented in a Year 5 elementary school class during the 2017/2018 school year. The goal of the paper is to examine the potential for encouraging collaborative creativity in regular music teaching, as well as to indicate objective difficulties in undertaking this type of creative process in schools. (shrink)

Vrednovanje i ocjenjivanje u nastavi Glazbene kulture važna je sastavnica odgojno-obrazovnog procesa koja sa sobom nosi razne poteškoće i subjektivnost. U nastavi Glazbene kulture realiziraju se različite glazbene aktivnosti i sadržaji, koji su više ili manje specifični te se navedeno odražava i na vrednovanje i ocjenjivanje. Navedene aktivnosti i sadržaji u okviru Kurikuluma nastavnog predmeta Glazbena kultura za osnovne škole i Glazbena umjetnost za gimnazije organizirane su u okviru tri domene/nastavna područja: Slušanje i upoznavanje glazbe, Izražavanje glazbom i (...) uz glazbu i Glazba u kontekstu. U radu je prikazano istraživanje provedeno tijekom 2019. godine, a koje je obuhvatilo 269 ispitanika, tj. 30 osnovnoškolskih učitelja Glazbene kulture i 239 učenika osmih razreda. Istraživanje je provedeno u Osječko-baranjskoj i Požeško-slavonskoj županiji te je obuhvatilo učitelje Glazbene kulture i učenike osmih razreda šest osnovnih škola od kojih se četiri nalaze u urbanom, a dvije u ruralnom području. Cilj ovog istraživanja bio je doznati stavove učenika i učitelja o vrednovanju i ocjenjivanju u nastavi Glazbene kulture, utvrditi moguću povezanost sociodemografskih varijabla i mišljenja učitelja i učenika te utvrditi na koji se način provodi ocjenjivanje u nastavi Glazbene kulture. Slušanje glazbe i pjevanje su aktivnosti koje se, prema mišljenju i učitelja i učenika, najčešće vrednuju i ocjenjuju u nastavi Glazbene kulture. Ujedno, učitelji u većoj mjeri smatraju da provode individualno i skupno ocjenjivanje nego li to smatraju učenici. Utvrđeno je da učitelji najčešće ocjenjivanje provode tako što tijekom svakog sata prate učenike, skloni su učenike ocijeniti odmah na satu i najčešće usmeno. Utvrđeno je da su učitelji i učenici mišljenja da učenik ne treba imati razvijene glazbene sposobnosti za ocjenu ‘odličan’ u predmetu Glazbena kultura. S obzirom na povezanost sociodemografskih varijabla i mišljenja ispitanika o vrednovanju i ocjenjivanju, pokazalo se kako su područje na kojemu se nalazi škola i spol značajni prediktori učeničkih stavova, dok se kod učitelja nijedna varijabla nije pokazala prediktorskom. Evaluation and grading in the teaching of Music Culture is an important component of the educational process that carries various difficulties and subjectivity with it. In the course of Music Culture, various music activities and contents are realized, which are more or less specific and also reflect on the evaluation and evaluation. The activities and contents of the Curriculum for the Elementary School Music Culture and High School Musical Arts curricula are organized within three domains/teaching areas: Listening and learning about music, Expressing music and with music, and Music in context. The research was conducted in 2019 and included 269 respondents, i.e. 30 elementary music teachers and 239 eighth grade students. The survey was conducted in Osijek-Baranja and Pozega-Slavonia counties and it included Music teachers and eighth grade students from six primary schools, four of whom are in urban and two in rural areas. The aim of this research was to find out students’ and teachers’ views on evaluation and assessment and to determine the possible correlation of sociodemographic variables and teachers’ and students’ opinions on evaluation and assessment in Music Culture teaching and to determine how the assessment is conducted in Music Culture teaching. Listening to music and singing are activities that, in the opinion of both teachers and students, are most commonly evaluated and graded in teaching Music Culture. At the same time, teachers are more likely to carry out individual and group assessments than students. Teachers usually conduct their assessment by monitoring students every class, they tend to evaluate students during class and most often orally. Teachers and students think that student should not have the developed musical skills to score excellently in Music Culture. Considering the correlation between sociodemographic variables and the respondents’ opinions on evaluation and grading, it was shown that the area in which school is located and gender are significant predictors of students’ attitudes, while in the teachers no variables proved to be predictive. (shrink)

This study investigates the integration of the interactive whiteboard into Science teaching during the primary educational cycle and teachers’ perceptions about the use of the information and communication technology in the school subject Science. An online questionnaire was distributed to Croatian schools in 2015/2016. A total of 104 teachers expressed their perceptions, 65 of them were from schools without an IWB, while the remaining 39 responded to our online questionnaire from schools with an implemented IWB. The results indicate the higher (...) usage of ICT in schools with an IWB compared to schools without an IWB. Teachers use IWBs and computers mostly once or twice per week and DVDs once per week. Additional results pointed to the positive teachers’ perceptions on technology in linking student motivation to outcome levels in science. The findings reveal the constant education focused on IWB integration, and internet and technical support as a starting point for an innovative practice in science. Future studies are directed to the investigation of the use of technology in all schools in the Republic of Croatia. U radu se prikazuju rezultati istraživanja o korištenju pametne ploče u nastavi Prirode i društva te stavova učitelja o uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije u podučavanju tih nastavnih sadržaja. Istraživanje je provedeno putem online upitnika koji je bio poslan u škole u Hrvatskoj tijekom školske godine 2015/2016. Ukupno 104 učitelja iskazalo je svoje stavove: 65 učitelja iz škola bez pametne ploče, a 39 iz škola u kojima koriste pametnu ploču. Rezultati ukazuju na češću uporabu IKT u školama s pametnom pločom u usporedbi sa školama bez nje. Učitelji pametnu ploču i računala najčešće koriste jednom do dva puta tjedno, a DVD jednom tjedno. Rezultati također pokazuju pozitivne stavove učitelja o uporabi tehnologije za povećanje motivacije učenika i njihovih postignuća. Nalazi istraživanja ukazuju na kontinuiranu edukaciju usmjerenu na rad s pametnom pločom te tehničku podršku kao ključne za inovativnu nastavu. Buduća istraživanja trebala bi analizirati korištenje tehnologije u svim školama u Republici Hrvatskoj. (shrink)

Information and communication technology is included in all social strata, and its role in upbringing has intensified. The readiness of teachers as educational professionals is a crucial element for the use and implementation of ICT in the educational process. With the sudden COVID-19 pandemic, teachers were faced with designing and implementing distance learning. This research aimed to determine parents’ attitudes on using information and communication technology in distance learning during the COVID-19 pandemic; a survey was conducted on 465 participants. It (...) was found that the largest number of research participants achieve average results that are above the mean value, which means that their attitude about distance learning is generally favorable. Statistically significant differences in the use of ICT were found in individual variables of attitudes towards distance learning concerning gender, age, level of education of participants, and the class attended by the participants’ children. Qualitative analysis of open-ended questions identified the need to standardize distance learning using the same or similar digital tools to ensure equal opportunities for all students. (shrink)

Teacher questions can help students in the learning process, as well as aid in the development of higher-order thinking skills. In language classrooms, teacher questions are a major way of initiating interaction. The general aim of this research was to investigate the types of questions used by language teachers in English as a foreign language classrooms. The data collection method included classroom observations which is commonly used in second language classroom research. The results showed that in both elementary and high (...) schools, there was greater frequency in the use of lower-order questions compared to higher-order questions, while more complex questions and answers sets yielded higher frequency of higher-order questions. Furthermore, the complexity of students’ responses depended on the type of questions posed by the teacher. The analysis also showed that although there were more questions that stimulated thinking and encouraged self-expression in high schools than in elementary schools; nevertheless, the large number of lower-order questions suggests the need for greater use of high-order thinking questions. (shrink)

The paper presents the research that analysed the use of the teaching strategies – methods and procedures, teaching methods, and evaluation of students’ achievements – at one public art university in Croatia. The results show that the higher education in arts is based on contemporary didactic principles with a dominant paradigm of student-centered learning. Accordingly, students are encouraged to take an active role in the learning process, procedures of teaching arts are individualized, and monitoring the work and evaluating student progress (...) is done systematically. However, there is a certain terminological inconsistency in the use of some didactic terms in teaching of art, since teaching art in higher education has appropriated the traditional didactic nomenclature, more suitable for teaching science. Through obtained results, the need for a conceptual redefinition was discovered, in which the specifics arising from the nature of artistic process, related to the specifics of individual artistic fields, would be emphasized and explained. The results show both positive and negative aspects of the current art teaching in higher education. The results of this research can contribute to better understanding of the art teaching as well as to the future systematization of teaching work at art faculties, especially in the part related to organization and evaluation of the teaching process. (shrink)

Za razumijevanje i učenje matematike vrlo je važna razvijenost vještine matematičke komunikacije. Cilj vrednovanja matematičke komunikacije je procjena načina korištenja matematičkog jezika, sposobnosti postavljanja pitanja, elaboriranja i argumentiranja vlastitih odgovora, upotrebljavanja i tumačenja matematičkih simbola i čitanja algoritama, sposobnost prelaska iz jednog zapisa (prikaza podataka) u drugi te sposobnost primjene tehnologije. Jedno od pitanja koje se samo nameće je: koje su metode i načini vrednovanja najprimjereniji za procjenu vještina matematičke komunikacije? Cilj ovoga rada je istražiti je li interpretativni (matematički) esej (...) prikladna metoda za vrednovanje vještine matematičke komunikacije. Analiza je pokazala da je esejom moguće ispitati gotovo svaku sastavnicu vještine matematičke komunikacije zbog čega autori navode da je matematički esej prikladna metoda vrednovanja matematičke komunikacije. Dodatno, autori su razvili okvir za vrednovanje matematičkog eseja na pet razina uspješnosti, a pri čemu je poseban naglasak stavljen na aspekt vrednovanja matematičke komunikacije, uzimajući u obzir strukturu i sadržaj samog eseja. (shrink)

Svrha ovog rada bila je utvrditi učestalost sudjelovanja učitelja Glazbene kulture u različitim aktivnostima informalnog cjeloživotnog učenja te saznati njihovo mišljenje o važnosti i doprinosu navedenog razvoju vlastitih kompetencija potrebnih za poučavanje Glazbene kulture. Utvrđeno je da učitelji najviše sudjeluju u informalnim aktivnostima učenja koje ne zahtijevaju dodatno izdvajanje vremena te shodno tome rjeđe sudjeluju u aktivnostima koje zahtijevaju veću njihovu pažnju. Osjećaju se kompetentnima u izvođenju svih glazbenih aktivnosti koje se provode u nastavi Glazbene kulture. Nadalje, vide doprinos (...) i važnost sudjelovanja u aktivnostima informalnog učenja, no podijeljeni su u razmišljaju trebaju li posvetiti više dodatnog vremena aktivnostima informalnog učenja te kada razmišljaju o tome bi li njihova nastava bila jednako kvalitetna da ne primjenjuju nova znanja stečena informalnim učenjem. (shrink)

Cilj je slušanja glazbe u školi oblikovati kulturno-umjetnički svjetonazor učenica i učenika te doprinijeti njihovom estetskom odgoju. U hrvatskim osnovnim školama realizira se prema tzv. standardnom modelu kojemu je težište na spoznajnoj dimenziji. Kako bi se povećali pozornost, motivacija, slušalačke navike i prihvaćanje umjetničke glazbe, predlaže se spoznajno-emocionalni pristup koji višemodalno povezuje glazbene i izvanglazbene sadržaje. Cilj istraživanja bio je usporediti utjecaje spoznajno-emocionalnog i standardnog pristupa u nastavi glazbene kulture na spoznajni i emocionalni aspekt slušanja glazbe. Sudjelovalo je 557 (...) učenika i učenica iz 30 petih razreda. Slušali su Hačaturjanovu Maskaradu, Beethovenovu Wellingtonovu pobjedu, Rimski Korsakovljevu Šeherezadu i Fauréovu Pavanu te odgovarali na pitanja vezana za spoznajni i emocionalni aspekt slušanja glazbe. Petnaest razreda imalo je nastavu po standardnom, a 15 razreda po spoznajno emocionalnom pristupu. U spoznajnom aspektu odgovori učenika i učenica uglavnom se nisu razlikovali. U emocionalnom aspektu, u Šeherezadi i Pavani nešto su intenzivnije doživljavane dominantne emocije kada je bio primijenjen spoznajno-emocionalni pristup. The purpose of music listening in school is to shape students’ world view regarding culture and arts, as well as to contribute to their aesthetic education. Croatian elementary schools use the ‘standard model’, which focuses on the cognitive dimension. In order to increase attention, motivation, listening habits, and acceptance of artistic music, a cognitive-emotional approach is suggested that connects musical and extra-musical content in multiple modalities. The goal of the research is to compare the effects of the cognitive-emotional approach versus the standard approach to music teaching on the cognitive and emotional aspects of music listening. 557 year 5 students from 30 classes participated in the research. They listened to Khachaturian’s Masquerade, Beethoven’s Wellington’s Victory, Rimsky- Korsakov’s Scheherazade, and Fauré’s Pavane, as well as answering questions related to the cognitive and emotional aspects of music listening. Fifteen classrooms used the standard approach, while the other fifteen used the cognitive-emotional approach. Student responses generally did not differ in the cognitive aspect. In the emotional aspect, Scheherazade and Pavane engendered somewhat more intense dominant emotions when the cognitive-emotional approach was used. (shrink)

Text představuje aktivní role-playing jako výzkumnou experimentální metodu v sociálních vědách. Zasazuje role-playing do rámce simulačních výzkumných metod, rozkrývá jeho epistemo- logii a dosavadní metodologická uchopení zejména v sociální psychologii. Hlavní linií textu je obhajoba epistemologických kvalit metody a experimentu v sociálních vědách obecně. Inspiračním zdrojem je zde na jedné straně Latourova kvalitativní sociologie asociací, tázající se po původu sociality a problematizující samotný před- mět sociálních věd, tj. sociálno. A na druhé straně přístupy naturalizující sociálně- vědné výzkumy propojením s kognitivní (...) vědou. V tomto ohledu je naším klíčovým předpokladem pro smysluplné uchopení sociální reality v její simulované podobě shodnost kognitivních mechanismů skutečného i simulovaného jednání. V pojetí textu jsou oba zdroje spojeny jejich akcentem na tematizaci sociálna jako inter-psychologického fenoménu mezi tradiční mikro a makro úrovní. Analogií s Petriho miskou text promýšlí posunutí původní metody situační sociální psycho- logie směrem k využití konstruovaných diegetických liminálních situací jako svého druhu laboratoří sociálna. (shrink)

Tema je ovoga teksta u širem smislu osvrt na odnos logike i lingvistike. U užem smislu tekst će se u prvome dijelu osvrnuti na teme i instrumentarij, a u drugom na povijest formalne semantike. Recepcija formalnosemantičkih radova na našim područjima nema čvršću tradiciju, kao ni primjena formalnih metoda na proučavanje jezika, pa se i stoga čini korisnim ukazati na njezine dosege. Formalna semantika inspirativno je i plodonosno interdisciplinarno polje istraživanja koje je od 70-tih godina 20. stoljeća iznimno uspješno povezivalo (...) istraživanja lingvista, logičara i filozofa.Broadly, the subject of this paper is the relation between logic and linguistics. More narrowly, it concentrates on formal semantics. The first part of the text discusses the topics and methods of formal semantics, and the second part the history of formal semantics. Formal semantic analysis has not been widely known and applied in our research community, and formal methods have been applied extremely rarely in linguistic analyses. This is why it is useful to point out the significant achievements of formal semantics. This inspiring interdisciplinary field of research has been successfully connecting research in linguistics, logic and philosophy since the early 1970s. (shrink)

Predmet ove disertacije se u najširem smislu može posmatrati kao odgovor na meta-epistemološko pitanje o zadatku epistemologije i načinu na koji bi epistemološki projekat trebalo voditi. U radu prikazujemo i kritički analiziramo debatu savremenih metafilozofa o ulozi, a posledično i prirodi intuicija u savremenoj analitičkoj filozofiji. Osnovni cilj našeg rada je da odbranimo stav da epistemičke intuicije igraju ulogu evidencije u okviru metoda analize pojma znanja. Ovaj stav deo je standardne slike o epistemološkoj metodologiji koja se poslednjih godina dovodi (...) u pitanje, kako od strane naučno orijentisanih filozofskih naturalista, tako i filozofskih tradicionalista. Kao ključni problem izdvajamo neuspeh zastupnika standardne slike o filozofskoj metodologiji da ponude odgovor na pitanje prirode intuicija. Prema našem mišljenju ovaj neuspeh posledica je propusta koji prave kako zastupnici, tako i kritičari pozivanja na intuicije u filozofiji kada pristupaju ovoj metafilozofskoj debati. Jednom kada uvidimo da moramo podrobnije razumeti metode u okviru kojih se pozivamo na intuicije, uočićemo da filozofske intuicije ne smemo posmatrati kao homogenu klasu, već da ispitivanju njihove prirode moramo pristupiti u okviru pojedinačnih filozofskih disciplina. Kada smo ovu strategiju primenili u našem istraživanju došli smo do zaključka da intuicije kao izraz pojmovne kompetencije igraju ulogu evidencije u metodima pojmovne analize i misaonog eksperimenta koji su karakteristični za savremenu analitičku epistemologiju. (shrink)

Hrvatsko filozofsko društvo jedan dio svojih aktivnosti usmjeruje prema filozofiji odgoja i problemima nastave. Najbolji primjer za to jest časopis Metodički ogledi, koji je specijaliziran za filozofiju odgoja. Njegov dijapazon obuhvaća i nastavu filozofije, logike i etike, ali i nastavu drugih predmeta, kako u osnovnom i srednjem školstvu tako i na sveučilištima. Časopisi Filozofska istraživanja i Synthesis philosophica redovito objavljuju radove iz odgojno-obrazovnog područja. Neko je vrijeme u izdanju HFD-a izlazio i časopis Logika, koji se bavio pitanjima nastave logike. U (...) biblioteci »Filozofska istraživanja« izdane su četiri knjige tematski vezane za filozofiju odgoja i nastavu filozofije. HFD je i organizator dva velika znanstvena skupa o toj problematici: Filozofija i obrazovanje i Filozofija i odgoj u suvremenom društvu . Potonji je skup rezultirao zbornikom Filozofija i odgoj u suvremenom društvu, ur. Milan Polić .Posebnu pozornost društvo posvećuje nastavi filozofske grupe predmeta. Osim što su članovi društva sudjelovali u izradi programa gore navedenih predmeta, HFD je suorganizator Natjecanja iz filozofije i logike. Inicijativa o priključenju naših učenika u Međunarodnu filozofsku olimpijadu upravo je krenula od Hrvatskog filozofskog društva.The Croatian Philosophical Society directs a part of its activities toward the philosophy of education and the problems of teaching. The instance best illustrating this is journal Metodički ogledi, specialized in the philosophy of education. Its range encompasses the teaching of not only philosophy, logic and ethics, but also other subjects, at primary, secondary or higher education levels. Journals Filozofska istraživanja and Synthesis philosophica publish papers from the field of education on a regular basis. Croatian Philosophical Society used to publish for a while journal named Logika, which dealt with the questions of teaching logic in schools. In the “Filozofska istraživanja” series, four books thematically related to the philosophy of education and philosophy teaching in schools have been published. The Society also organized two significant scientific conferences on the topic: Philosophy and Education and Philosophy and Education in Contemporary Society . The latter resulted in the publication of the collected papers entitled Philosophy and Education in Contemporary Society, ed. Milan Polić .Special attention within the Society is given to teaching philosophical group of subjects . In addition to the fact that society members participated in designing curricula for the aforementioned subjects, the Society is the co-organiser of the regular school competitions in philosophy and logic. Also, the initiative to include Croatian students into the International Philosophical Olympiad had its roots in the Croatian Philosophical Society. (shrink)

Prikazani su elementi koji olakšavaju orijentaciju u prostoru »kontaminiranom« znanstvenim prisvajanjem istina, vrijednosti, »krunskih« dokaza i konačnih interpretacija. Iz spektra modernih disciplina »izvučena« je molekulska biologija kao model za razumijevanje mehanizama kojim prirodne znanosti privatiziraju sadržaje i područja koja pripadaju široj zajednici, odnosno čitavome društvu. U bogatome arsenalu molekulske biologije posebno se ističe metoda rekombinantne DNK koja je omogućila razvoj GMO-a.GMO-i su »klasična« znanstvena kontroverza u kojoj jedna strana prepoznaje »mutante« kao nepotrebne i defektne izume, dok ih druga strana (...) predstavlja gotovim receptom za rješavanje problema okoliša, prehrane i zdravlja.Razmotrena su četiri prigovora kojima se pokušava demistificirati znanstveni hvalospjev o GMO-u.This manuscript presents elements which enable better orientation in the area “contaminated“ with scientific confiscation of facts, values, crucial evidences, and final interpretations. From the spectrum of modern disciplines, molecular biology is selected as a model for understanding of mechanisms underlying scientific privatization of contents and areas which belong to local community and the whole society as well. The recombinant DNA method, which enabled development of GMO-s, is specifically emphasized in the rich arsenal of molecular biology.GMO-s present “classical” scientific controversy in which one side recognizes these “mutants” as unnecessary and flawed inventions, while the other side introduces them as readymade recipe for solving environment, food and health related problems.Four objections are considered in order to demystify scientific hymn about GMO. (shrink)

U radu se proučava potreba, značaj i načini profesionalnog usavršavanja učitelja za upotrebu inovativnih nastavnih sustava u nastavi o prirodi i društvu koji su podjednako primjenjivi i u drugim predmetima u osnovnoj i srednjoj školi. Cilj istraživanja je utvrditi procjene učitelja o svom stručnom usavršavanju za realizaciju nastave prema novim sustavima. Pošlo se od opće pretpostavke da su učitelji različito upoznati s inovativnim nastavnim sustavima pa ih stoga ne primjenjuju jednako u nastavi o prirodi i društvu na razini (...) inicijalnog obrazovanja, te posebnih pretpostavki da je upoznatost učitelja s inovativnim nastavnim sustavima pod značajnim utjecajem akademskog obrazovanja te da stupanj akademskog obrazovanja i nastavno iskustvo značajno utječu na njihov profesionalni razvoj. Kako bi se to utvrdilo, u prosincu 2023. godine na uzorku od 107 učitelja zaposlenih u osnovnim školama zlatiborskog okruga (Republika Srbija) provedeno je istraživanje prikazano u ovom radu. Prikupljeni podaci potvrdili su sve istraživačke hipoteze. Zaključeno je da su inovativni nastavni sustavi učenja i poučavanja značajni u realizaciji nastave o prirodi i društvu na razini inicijalnog obrazovanja, ali da su prisutni u provođenju kod učitelja do 10 godina i s više od 30 godina rada u praksi. Kako bi učitelji osnažili svoje kompetencije za upotrebu inovativnih nastavnih sustava, predlaže se drugačiji profesionalni razvoj koji podrazumijeva drugačije inicijalno obrazovanje tijekom kojeg bi budući učitelji stekli temeljna znanja za upotrebu inovativnih nastavnih sustava u realizaciji razredne nastave, kao i kasnije stručno usavršavanje koje podrazumijeva pohađanje edukacija o inovativnim sustavima nastave. (shrink)

Kako bismo utvrdili značajke učinkovitog stručnog usavršavanja učitelja prirodoslovne grupe predmeta, na temelju sustavnog pregleda literature izabrali smo i proveli analizu devet učinkovitih eksperimentalnih i kvazi eksperimentalnih istraživanja. Utvrdili smo kako bi stručno usavršavanje bilo dobro započeti inicijalnim radionicama koje je potrebno nastaviti kroz susrete zajednica učenja za vrijeme ostvarivanja promjena. Uz to je važno osigurati potporu i vođenje učitelja te nastavne materijale za učitelje i učenike. Stručno usavršavanje može biti učinkovito samo ako doprinese boljim učeničkim rezultatima, a to je (...) moguće postići promjenama u nastavi koja bi trebala polaziti od jasno postavljenih ciljeva u skladu s kojima učitelji pripremaju nastavne aktivnosti koje učenike potiču na istraživanje, rješavanje životnih problema, aktivno i suradničko učenje te znanstveno i metakognitivno mišljenje. In order to affirm the characteristics of efficient professional training of teachers in the natural sciences, on the basis of a systematic overview of the literature, we chose and implemented an analysis of nine efficient experimental and quasi-experimental research designs. We affirmed that professional training should begin with initial workshops, which should continue through meetings of learning cummunities during these changes. Additionally, it is important to ensure support and guidance for teachers, as well as teaching materials for teachers and students. Professional training can be considered efficient only if it contributes to improved academic performance; this can be attained through changes in teaching, which should be founded on clearly established goals in accordance with which teachers may prepare teaching activities that inspire students to research, solve everyday problems, take part in active and cooperative learning, and think scientifically and metacognitively. (shrink)

Nastava iz prirodoslovnog područja danas se najčešće temelji na principima konstruktivizma prema kojima djeca trebaju biti aktivni sudionici procesa učenja i izgrađivati svoje znanje na temelju iskustva. Metode i sredstva korištena u nastavi prirodoslovnog područja moraju biti prilagođeni perceptivnim potrebama slijepe djece i djece s oštećenjima vida kako bi im se omogućilo aktivno sudjelovanje u procesu učenja. Cilj ovoga rada je opisati posljednje spoznaje o aktivnom i istraživačkom učenju slijepe djece i djece s oštećenjima vida u nastavi prirodoslovnog (...) područja te otkloniti postojeće zablude. Nadalje, rad predstavlja recentna istraživanja koja ukazuju na prilagođene uspješne i visokokvalitetne odgojno-obrazovne pristupe i metode. S obzirom na navedeno, sadržaj rada bit će od koristi nastavnicima iz prirodoslovnog područja, kao i istraživačima inkluzivnih učionica. (shrink)

Kako u svakodnevnom životu, tako i u pravu većinu ljudi smatramo odgovornim za postupke pretpostavljajući da su to njihovi postupci u smislu da nad njima imaju kontrolu. Pretpostavka koja dominira tradicionalnim filozofskim raspravama o moralnoj odgovornosti i teorijama kazne jeste da se osoba smatra moralno (pravno) odgovornom za počinjeni postupak ako taj postupak zavisi od nje na takav način da bi zaslužila osudu (kaznu) odnosno pohvalu (nagradu). Izazov koji prirodne nauke postavljaju pred ovakvo razumevanje moralne odgovornosti ne zaustavlja se na (...) klasičnoj mehanici već svoj novi, kompleksniji oblik zadobija pojavom kvantne mehanike, ali i razvojem neuronauke i psihologije. Relevantnost istraživanja prirodnih nauka za filozofske probleme objašnjavamo činjenicom da su drugu polovinu XX veka obeležila naturalistička metafizička i epistemološka nastojanja. Na ovaj način je otvoreno novo poglavlje odnosa filozofije i prirodnih nauka, a mi ga u ovom radu ispitujemo kroz razmatranje problema kompatibilnosti determinizma i moralne odgovornosti. Cilj rada je da ispitivanjem kako empirijskih argumenata kojima se u pitanje dovodi moralna odgovornost, tako i filozofskih argumenata koji figuriraju u ovim diskusijama ukažemo da rezultati naučnih istraživanja mogu biti plodonosni u kontekstu rasprava o slobodi volje, moralne odgovornosti i teorija kazne, isključivo ako na adekvatan način komuniciraju sa rezultatima filozofskih istraživanja zasnovanim na primeni filozofskih metoda poput metoda pojmovne analize. (shrink)

U radu se raspravljaju eksplicitne i anticipativne kritike ranog kapitalizma i neoliberalizma , s naglaskom na Deweyevoj kritici koja je aktualna i danas. Naglašava se Deweyev poziv za metodu inteligencije koja bi, kao znanstvena metoda, svim vidovima društva donijela odgovarajuće pravne, institucionalne i civilizacijske promjene. One bi kontinuirano doprinosile razvoju slobode i napretku preko kontrole slobodnog tržišta. Zapaža se da, prema Deweyu, integralni pojam odgoja zauzima posebno mjesto u njegovom naučavanju. Osim usvajanja znanja, odgovarajući odgoj se tiče razvitka slobodne, (...) slobodoumne i liberalne osobnosti, koja se ne dostiže kroz neki određeni moralni odgoj, a posebno ne kroz religiju. Konačno, važno je zadržati one postupke iz prošlosti koji su bili konstruktivni – posebno se to tiče razdoblja socijalizma. (shrink)

U tekstu izlažemo rješenje razlike između Wittgensteinove uporabe modela u TLP i modeliranja u PI, RFM i OC temeljem analize razlike u izboru samih riječi i opisa pojmova fenomena u njegovim napomenama. Metoda je pojmovna analiza Wittgensteinova tretiranja znanstvenih modela i modeliranja. Dodatno, tekstualna raščlamba i poredba korištena je pri istraživanju njegovih glavnih napomena na tu temu. Ako je otkrivena razlika između modela i modeliranja i kontinuitet ovisnosti oba pojma o pojmu slike, pri čemu je razlika slike i oslikavanja (...) uzeta kao zadana, zaključujemo kako je Wittgenstein svoj stari pojam modela nastojao inkorporirati u novi pojam modeliranja. Eksplicirana razlika i inkorporiranje pridonosi pojašnjenju teme Wittgensteinovog posrednog i neposrednog utjecaja na filozofiju znanosti. (shrink)

U clanku je naznacen model za naucnu deskripciju stilova politickog liderstva u Srbiji u periodu od 1990. do danas, odnosno, ukazano na osnovne elemente koncepta koji je autor razvio u studiji?Stil politickih lidera u Srbiji: U periodu 1990-2006. godine?. Autor izlaze oceni analiticki instrumentarij koji pomenuti koncept obuhvata, istovremeno ukazujuci na korelativne teorijske pristupe koje u navedenoj studiji nije razmatrao, a mogu biti od znacaja za istrazivanje politickih elita u Srbiji. Doprinos u epistemoloskom delu metoda registruje se u definisanju (...) pojma stila politickog liderstva, kao i kategorijalnog aparata koji ga prati - pojmljenog sa aspekta politickog stila: stila gradjenja politicke moci, stila politicke komunikacije, stila gradjenja legitimiteta, stila ideologije, politickog jezika, politicke simbolike i rituala, neverbalne komunikacije i stila iskazivanja patriotizma. Polazeci od stanovista da politicki stilovi odgovaraju karakteristikama politickih kultura i da je potrebno koncipirati idealno-tipske modele stilova fokusnih politickih subjekata, u clanku se ocrtava tipologija stilova politickog liderstva primerena specificnostima delanja politickih lidera u Srbiji: autoritarni, republikanski, realisticki, populisticki, konformisticki, revolucionarni i stil politicara buntovnika. (shrink)

Poznata obrazovna paradigma nastava usmjerena na učenika postala je vrijednost kojoj se u suvremenoj nastavi hrvatskoga jezika sve više posvećuje osobita pozornost. Riječ je o nastavi koja podupire učenikovo sudjelovanje u različitim zadatcima i aktivnostima i koja u svojim ciljevima promiče participativan način planiranja, zatim predlaganje, zaključivanje, prikupljanje podataka, traženje odgovora te potiče povjerenje, pomaganje, otkrivanje te duboko empatijsko razumijevanje. Takva nastava implicira i promijenjene uloge nastavnika i učenika, a samim tim i promjenu perspektive iz: Što ću sutra (...) poučavati? prema: Što će moji učenici sutra učiti, postići, ostvariti? Ta se promjena može pratiti u nekoliko područja: (1) učenikov doprinos u planiranju nastave, (2) funkcija nastavnih sadržaja, (3) uloga nastavnika prema ulozi učenika te (4) svrha i procesi vrednovanja. Namjera je ovoga rada primjenom tih kategorija istražiti planiraju li nastavnici hrvatskoga jezika nastavni sat iz perspektive razmišljanja o tome što će učenici učiti, postići i ostvariti. Identifikacija tih kategorija i njihova analiza te interpretacija ostvarena je na istraživačkoj građi koju čini 60 prikupljenih pisanih priprava za nastavni sat hrvatskoga jezika i komunikacije. (shrink)

Otpor is discussed in the text as a complex and contradictory new type of social movement, whose members attempted to contribute to the tradition of enlightened reform of social and political life in Serbia, simultaneously in a highly pragmatic and in a creative, possibly even irresponsible manner. After the introduction, analyzed are popular and media narratives on the characteristics of the movement, dilemmas concerning the founding of the movement and meaning of its key symbols, and the Faustian question of goals (...) and consequences of foreign, in particular American influences. Following is a discussion of strategic and tactical roles of Otpor in the coordinated project of ousting Milosevic. Otpor?s role is then re-interpreted in the frame of the?electoral revolution?, developed by Valerie Bunce, Sharon Wolchik and Michael McFoul. An assessment of the transformation of Otpor from an active social movement into an exportable blueprint for non-violent political revolutions is offered in lieu of a conclusion. U radu se o Otporu raspravlja kao o slozenom, pa cak i kontradiktornom drustvenom pokretu novog tipa, koji je na krajnje pragmatican, a istovremeno i veoma mastovit, stvaralacki nastrojen, na trenutke cak neozbiljan i neodgovoran nacin pokusao da nastavi tradiciju prosvecenog reformisanja drustvenog i politickog zivota u Srbiji. Autor zapocinje analizu razmatranjem medijskih i narodskih narativa o Otporu. Potom se prelazi na pitanje nastanka pokreta i mogucih znacenja njegovog imena i kljucnih simbola. Sledeci odeljak bavi se "faustovskim" pitanjem vrsta i posledica stranih uticaja na nacin funkcionisanja Otpora. Zatim se prelazi na razmatranje specificnih strateskih i taktickih uloga Otpora u koordinisanom projektu rusenja Milosevicevog rezima. Sledi pokusaj teorijskog odredjenja politickog projekta ciji je konstitutivni deo bio i Otpor, a koji pociva na modelu izborne revolucije koji su razvili Valeri Bans, Seron Volcik i Majkl Mekfaul. U epilogu se razmatra kako je pokret, iako politicki mrtav, zahvaljujuci projektima nekadasnjih aktivista uspeo da preraste u jedan od poznatijih srpskih izvoznih "brendova". (shrink)

Ovaj rad se bavi metodološkim aspektima obnovljenih pravno-filozofskih nastojanja da se preispita pojam međunarodnog prava. Posle kratkog osvrta na istoriju pravne filozofije i ključne tačke Hartovog i Kelzenovog pozitivističkog stanovišta, u radu se dalje ispituje na koji način se savremene pravne teorije, kako u pozitivističkoj, tako i u ne-pozitivističkoj tradiciji, bave međunarodnim pravom. Poslednji deo rada predstavlja pokušaj da se skiciraju određene smernice za novi početak u filozofskoj obradi međunarodnog prava. Prvo, istorija rasprava u ovoj oblasti svedoči o tome da (...) su metodološki pravni teoretičari u pravu kada tvrde da nam utvrđivanje odgovarajućeg metoda pomaže u odgovoru na pitanje šta je pravo. Drugo, imajući na umu stalno promenjivu prirodu međunarodnog prava, odgovarajući metodološki pristup zahteva „evolucionarnu epistemologiju“ (D’Amato), koja teško da se može nazvati obeležjem analitičke jurisprudencije. Najzad, takva epistemologija je na kompleksan način povezana sa našim istraživanjem šta međunarodna pravda ili, bar, šta međunarodna „unutrašnja moralnost“ zahteva. (shrink)

Proturječnost stavova o položaju biologije unutar ili izvan područja znanosti može se podijeliti na nekoliko osnovnih pristupa. Prvi pristup smješta biologiju izvan znanstvenog područja zbog nedostatka univerzalnosti, nedostatka strogih generalizacija i nedostatka stroge kvantitativne strukture. Drugi pristup smatra biologiju znanošću koju treba svesti na fiziku. Treći pristup vidi značajne razlike između biologije s jedne, i fizike i kemije s druge strane, ali ipak tvrdi da je biologija prava znanost, no samostalna i s vlastitim pojmovnikom i metodologijom. Poredba načela prirodne znanosti (...) s obilježjima biologije ukazuje na nedostatak determinizma, neprikladnost esencijalizma i manjkavosti redukcionističkog pristupa u području biološkog. S druge strane, biologija ima neka posebna obilježja. Biologija je znanost samostalna u određenju svoga područja i biranju prikladnog pojmovnika i metoda proučavanja. Njezino područje, pojmovnik, logika i metodologija ne podudaraju se potpuno s onima ostalih znanosti, ali se u potpunosti ni ne razilaze.Ambiguities of attitudes on the position of biology within or outside of science domain can be divided into few basic approaches. The first approach places biology outside the scientific domain due to its lack of universality, the lack of strong generalizations and the lack of strong quantitative structure. The second approach claims that science of biology should be reduced to physics. The third approach accepts significant differences between biology on one side, and physics and chemistry on the other side, but it still claims that biology is a hard science, autonomous and with its own terminology and methodology. Comparison of principles of natural science with features of biology demonstrates a lack of determinism, inappropriateness of essentialism and pitfalls of reductionist approach in biological sphere. On the other hand, biology has some specific features. Biology is a science that has autonomy in determining its domain and choice of appropriate terminology and inquiry methods. Its domain, terminology, logic and methodology are not entirely in accordance with other sciences, but also are not completely diverse. (shrink)

Ovaj rad nudi tumačenje fenomenološke ontologije putem razrade njenih temeljnih stavova, kako bi objasnio njihov značaj za znanost i naš osobni svjetonazor. U radu je fenomenologija shvaćena kao ispravna metoda ontologije ili „znanosti o bitku” kao najopćenitije filozofijske discipline. Ovo utjelovljuje ideju „prve filozofije” koja je slobodna od svih predrasuda i koja odbacuje ili kritizira metafiziku, dualizam subjekt–objekt, empirizam, racionalizam, realizam, idealizam, materijalizam, skepticizam i relativizam. Članak odbacuje ontološki objektivizam kao metodološku zabludu i nastoji dosegnuti jasno razumijevanje znanosti te (...) nas samih i našeg odnosa prema svijetu. Kao takav, on predstavlja uvodni dio u metodologiju znanstvenog rada te alternativnu perspektivu na probleme egzistencijalizma, religije i duhovnosti. (shrink)

Autor článku se snaží dokázat, že při formulaci vhodných kritérií je možné (a užitečné) provést komparaci a hierarchizaci kultur. Práce se opírá o teoreticko-historickou metodu (Smith, Hume) i o metodologické přínosy Hayeka (kompozitivní metoda). V souladu s konceptem svobody, který je rozvíjen u Kanta, Hegela, Černého, Patočky, je v návaznosti na Fukuyamu koncipován "ideální typ" konce-vrcholu dějin. Je jím kombinace klasické liberální demokracie a kapitalismu volné tržní soutěže. Jak ukazuje historická evidence, směřování k tomuto vrcholu je inherentní tendencí samotného (...) dějinného pohybu. Pouze klasická liberální demokracie spojená s kapitalismem laissez-faire umožňuje v nejvyšší možné míře uspokojovat lidské potřeby a rozvíjet lidskou přirozenost; tento systém poskytuje prostor pro vrcholný stupeň individuální svobody, totožné se zákonem a zahrnující odpovědnost za právní a politický řád, který umožňuje spontánní fungování volné tržní soutěže. Takto formulovanou svobodu nalézáme pouze v západní kultuře. Na závěr práce je argumentována problematičnost integrace příslušníků kultury s nižší mírou svobody. (shrink)

Pytanie o sens jest centralnym pytaniem logoterapii Frankla. Życie człowieka polega na sensownym urzeczywistnianiu się i, w razie potrzeby, na przezwyciężaniu kryzysu sensu, któremu służy logoterapia jako metoda psychoterapeutyczna. Religia jest dla Frankla niczym innym, jak radykalnym dążeniem do sensu. Wiara w sens, leżąca u podstaw dążenia do sensu, pozwala człowiekowi nie tylko poszukiwać go w każdej sytuacji, ale także umożliwia przetrwanie w obliczu cierpienia i życiowej katastrofy. Życie sensowne daje ostatecznie człowiekowi poczucie spełnienia, niezależnie od tego, jaki czeka (...) go dalszy los. (shrink)

Moralna prihvatljivost kontracepcije kao metode kontrole radjanja usko je povezana s pitanjem moralnog opravdanja reproduktivne autonomije, odnosno s pitanjem treba li pojedincima dopustiti da autonomno i slobodno odlucuju o tome hoce li imati djece, kada i koliko. Razvoj medicinskih i znanstvenih tehnologija doveo je do upotrebe umjetnih metoda kontracepcije koji sprjecavaju zacece s ciljem odgadjanja i planiranja radjanja djece. U prvom dijelu clanka analiziram bioeticke argumente koji se iznose u raspravi o reproduktivnoj autonomiji, a koji bi mogli biti mobilizirani (...) protiv dopustanja upotrebe umjetne kontracepcije. U drugom dijelu, usporedjujem bioeticke argumente s daleko razradjenijim argumentima protiv umjetne kontracepcijekoji se pojavljuju u raspravama u filozofiji seksualnosti. U trecem i posljednjem dijelu, iznosim argumente protiv stavova G.E.M. Anscombe i J. Finnisa koji opravdavaju upotrebu prirodne metode kontrole radjanja, ali ne i umjetnih sredstva na nacin da ukazujem da nema moralno relevantne razlike izmedju ove dvije metode kontrole zaceca i radjanja. (shrink)

Američki filozof Stanley Lewis Jaki, analizirajući kreativne momente u povijesti znanosti, zaključuje da staze kreativne znanosti i filozofski putovi prema Bogu sačinjavaju jedinstveni intelektualni pravac. Taj zaključak temelji na činjenicama da znanstvena metoda pretpostavlja koherentnu racionalnost kozmosa, te da je epistemologija svih kreativnih znanstvenika umjereni realizam. Inkorporiranje tih elemenata u filozofsko promatranje, prema našem autoru, nužno vodi ka klasičnim aposteriornim metafizičkim dokazima za Božje postojanje. Posebnu potvrdu te teze vidi u Gödelovim teoremima, čija primjena u kozmologiji dokazuje kontingenciju svemira, (...) temeljni princip svih aposteriornih dokaza za Božje postojanje.American philosopher Stanley Lewis Jaki, analysing creative moments in the history of science concludes that the ways of creative science and philosophical paths to the God consists unique intellectual vector. His conclusion is based on two facts: scientific method proposes coherent rationality of the Cosmos and that moderate realism is epistemology of all creative scientists. Incorporating such elements in philosophical perspective, by author, necessary leads to classical a posteriori metaphysical proofs of existence of God. He finds special confirmation of his thesis in Gödel’s theorems and its application in cosmology that proves contingence of the Universe, which is a basic principle of all a posteriori proofs of God existence. (shrink)

One of the central questions of ethical education is the role that moral theory could or should play within it. This concerns not only the issue of pedagogical work with children, but also the establishment of professional education and training for teachers and other educators. Contemporary approaches to ethical education emphasise the importance of integrative models and methods, but the issue of moral theory within them has not been explicitly addressed at length. The aim of this paper is thus reflected (...) in the following building blocks and steps. In the first part, I present the concept of ethical education and the field of moral theory. In the second part, I synthetically illuminate the importance of moral theory for ethical education. Jedno od središnjih pitanja etičkog obrazovanja uloga je koju bi u njemu mogla ili trebala imati moralna teorija. To se ne tiče samo problema pedagoškog rada s djecom, nego i ustanove profesionalnog obrazovanja i obuke učitelja i drugih obrazovnih radnika. Suvremeni pristupi etičkom obrazovanju naglašavaju važnost integrativnih modela i metoda, no unutar toga nije se eksplicitno i dostatno bavilo problemom moralne teorije. Cilj ovoga rada tako se odražava u sljedećem: u prvom dijelu, predstavljamo koncept etičkog obrazovanja i polja moralne teorije; u drugome, sintetički rasvjetljavamo važnost moralne teorije za etičko obrazovanje. (shrink)

Problem slobode razmatrat će se kako u kontekstu suvremenih filozofijskih rasprava koje uključuju i nove spoznaje neuroznanosti, tako i u kontekstu tradicije. U središtu aktualne rasprave stoji pitanje ima li čovjek slobodu volje shvaćenu u smislu »moći djelovati drukčije« ili nema slobodnu volju. Dok neki renomirani neuroznanstvenici upozoravaju na neopravdano apsolutiziranje neuroznanstvenih rezultata i »uzimaju ozbiljno stvarnost onih fenomena« koji se otvaraju samo u subjektivnoj perspektivi, drugi nove spoznaje neuroznanosti tumače kao dokaz da je sloboda volje samo iluzija.Nakana rada nije (...) konfrontirati filozofijske uvide s rezultatima neuroznanosti. Ovo je promišljanje prije jedan pledoaje za komplementarni pristup. Uz uvažavanje autonomije i metoda vlastitih filozofiji i neuroznanostima, želi se na primjeru rasprave o slobodi volje pokazati da pravi filozofski uvidi ne proturječe empirijskim faktima i obrnuto. S pravom ističe J. Seifert da empirijski rezultati mogu korigirati filozofske konstrukcije, kao što i filozofijski uvidi mogu korigirati pogrešne interpretacije, tj. konstrukcije prirodne znanosti.In diesem Beitrag thematisiert die Autorin das Problem der Freiheit sowohl im Kontext der zeitgenösischen philosophischen Diskussionen, die auch neueu Erkentisse der Neurowissenschaft enthalten, als auch im Kontext der Tradition. Im Mittelpunkt der aktuellen Diskussion steht die Frage ob der Mensch die Willensfreiheit im Sinne der Fähigkeit „anders handeln zu können“ hat oder nicht. Während manche Neurowissenschaftler auf die unberechtigte Absolutisierung der Ergebnissen der Neurowissenschaft hinzuweisen und „die Wirklichkeit jener Phänomene“ die sich uns nur aus der Erste-Person-Perspektive erschliessen, „ernst nehmen“, deuten einige Hirnforscher neueu Ergebnisse der Neurowissenschaft als Beweis, dass der Willensfreiheit nur Illusion ist.Hier handelt es sich um keine Absicht die philosophische Einsichten mit dem Ergebnissen der Neurowissenschaft zu konfrontieren. Es handelt sich mehr um einen Plädoyer zum komplementären Zugang. Am Beispiel der Diskussion der Willensfreiheit versucht die Autorin zu zeigen, dass echte philosophische Einsichten den empiristischen Fakten nicht widersprechen und umgekehrt. Zu Recht betont J. Seifert dass, die empiristische Ergebnisse philosophische Konstruktionen korrigieren können und philosophische Einsichten ihrerseits fehlerhafte Interpretationen bzw. die Konstruktionen der Naturwissenschaft korrigieren können. (shrink)